Voda i tlo prilikom uzgoja aronije

Potrebe za vodom

Aronijina potreba za vodom se ne razlikuje od potreba drugih poznatih voćki; godišnje oborine u iznosu od 500-600mm u potpunosti osiguravaju njezin normalan razvoj. Najbolje uspijeva u područjima s visokom vlagom u zraku i podzemnom vodom relativno blizu površine tla.
Pokazalo se da je najveća potreba za vodom od početka vegetacije do zametanja ploda; drugi period povećanog zahtijevanja za vodom je u vrijeme intezivnog rasta i dozrijevanja ploda, otprilike od 20. srpnja do sredine kolovoza.
Za grmove aronije u proljetnom periodu obično nema problema s opskrbom vodom jer tlo zadržava višak nakon odmrzavanja u rano proljeće. Međutim, krajem srpnja i početkom kolovoza može se pojaviti manjak vlage zbog izostanka kiše i visokih temperatura. To može rezultirati smanjenim urodom i gorkim plodovima. Osjetljivost aronije na značajan nedostatak vode nadoknađuje njezina visoka tolerancija na višak vode. Ona može rasti u niskim područjima s veoma plitkim podzemnim vodama, gdje se zbog proljetnih jakih kiša višak vode često pojavljuje.
S takvim se situacijama često srećemo u područjima bez drenaže. Tamo su plantaže često poplavljene. U nekim regijama gdje voćnjaci višanja i jabuka rastu uz plantaže aronije, u vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta i jakih proljetnih pljuskova koji privremeno uzrokuju poplave, voćnjaci budu potpuno uništeni, a plantaže aronije, nakon što se voda povuče, nastave normalan rast. Grmovi nastavljaju cvjetati i nositi plodove, samo se količina uroda smanji s usporedbom s nepoplavljenim plantažama smještenim na višljem ili na tlu bez rizika od poplave.

Tlo za sadnju aronije

Aronija se može uzgajati na svakoj vrsti tla. Samo je uzgoj na stjenovitom i sljunkovitom tlu bez većeg uspjeha kao na močvarnom ili slanom tlu. Grmovi aronije dobro rastu kada su donji slojevi tla od pjeskovite gline koja zadržava dovoljno vode i sadrži ugljični dioksid. Grmovi se, međutim, bore kad je donji sloj od teške gline s tendencijom da zadržava višak vode što je štetno za razvoj korijenja.
Aronija poput većine voćaka najbolje uspijeva na plodnom humusnom tlu s dobrim omjerom zraka i vode, zadržavajući dovoljnu količinu vode, ali u isto vrijeme i dobro opskrbljenom ugljičnim dioksidom. No, mora se upamtiti da aronija može rasti i na siromašnijem tlu, čak i na onima gdje zahtjevnije vrste voća poput kruške, jabuke ili višnje nikad neće uspjeti.
Vođeni ekonomskom računicom najbolje komplekse tla treba dodijeliti zahtjevnijim vrstama, a za uzgoj aronije koristiti tla prosječne ili čak i niže kvalitete – osim naravno izrazito siromašnih.
Ako smo aroniju već posadili na najplodnije tlo I. i II. klase trebamo imati na umu da u tako povoljnim uvjetima ona pojačano raste što u kombinaciji s gnojidbom dušikom može uzrokovati da grane narastu previsoko i tako ometaju ili čak spriječavaju strojno branje. Zato se preporučuje saditi aroniju na III. ili IV. ili čak V. klasi tla. Koristeći siromašno tlo i primjenjujući gnojiva ispravno možemo spriječiti da grmovi aronije ne narastu previsoki. Niža, ali ne i močvarna tla, kao i bivše livade mogu se namijeniti za uzgoj aronije. S takvim će se tlom aronija dobro nositi čak i ako redovito bude kratkih perioda s viškom vode, a jedina je razlika između uzgoja na tim vrstama tla i uzgoja na višem tlu u kašnjenju berbe za oko tjedan dana. Kada aroniju uzgajamo na najsiromašnijem tlu, slabim i s niskim kapacitetom vode, poput onih V. klase, morate računati s navodnjavanjem tijekom godina sa slabijim oborinama, naročito u periodu brzog rasta ploda.

Dobro je ponoviti:

  • Nemojte saditi aroniju ispod visokog drveća ili uz zidove i druge građevine koje zaklanjaju svjetlost.
  • Razmak između redova aronije treba biti najmanje 4 metra
  • Aronija je otporna na temperaturne razlike. Niti niske ni visoke temperature ne štete njenom rastu.
  • Grmovi aronije najviše trebaju vodu od početka vegetacije do zametanja ploda te krajem srpnja i početkom kolovoza
  • Grmovi aronije mogu rasti na tlu srednje ili niske kvalitet.

Leave a Reply