Category Archives: Sadnja Aronije

Priprema tla za sadnju aronije

Dobra priprema tla prije sadnje je presudna i osigurava da će aronija uspješno doći do roda.

  • Prije svega očistite tlo od korova. To će uvelike pomoći da održavate plantažu prvih godina – mladi grmovi lako zakorove. Za 4 – 5 godina grmovi aronije već su dovoljno jaki da uguše rast korova.
  • Godinu dana prije sadnje trebate testirati kiselost tla i ako je potrebno, provesti kalcifikaciju da se smanji faktor kiselosti na oko 6.5. Za kalcifikaciju najbolje je koristiti magnezijevo vapno koje osim što mijenja kiselost tla, opskrbljuje tlo kalcijem i poboljšava njegov sastav, obogaćuje ga i magnezijem, veoma potrebnim elementom za normalan razvoj biljke. Na lakom tlu najbolje je koristiti dolomitni vapnenac (kalcij-magnezij karbonat, 40% Cao + 10-20% MgO), a na težem tlu dolomitno vapno (kalcij-magnezij oksid, 45-60% CaO + 10-20% MgO).
  • U vrijeme vegetacije prije sadnje aronije savjetujemo da prije zaoravanja posijete smjesu pokrovnicu. Idealan bi sastav smjese trebao uključivati vučiku, grahoricu, sarradellu ili stočni grašak; možete koristiti i gorušicu ili phaceliu (škorpionovu travu). Svrha sadnje toga je da guše korov, obogaćuje tlo humusom, poboljšavajući mi sastav te obogaćuje tlo dušikom.
  • Ako smjesa za pokrov ne uništi korov, osobito višegodišnji poput pirike, trebate polje prskati sustavnim herbicidom. Ako osim pirike ima i dvosupki poput ladoleža i maslačka prskajte sustavnim herbicidom uz dodatak Chawastox Extra.
  • Nekoliko tjedana prije planiranoga datuma sadnje morate izvršiti analizu tla da se može napraviti konačna prilagodba razine nutricijenta. Da bi to napravili trebamo uzeti uzorke tla. Ako su polja iste kvalitete tla dovoljan je po jedan uzorak na svaka 2 – 4 ha. Ali ako se kvaliteta tla značajno razlikuje morate uzeti onoliko uzoraka koliko je klasa tla. Uzorci se moraju sakupiti i sa površinskog (0 – 20 cm) i potpovršinskog sloja (20 – 40 cm) na oko 20 mjesta za svaki uzorak. Uzorci tla se uzimaju s posebnom sondom (Engerovim štapom), ili – ako ga nemate – nastružite žlicom iz rupe. Tlo sakupljeno iz svih rupa koje čine jedan uzorak mora se pažljivo promiješati, staviti u plastičnu vrećicu ( oko pola litre smiješanog tla) i poslati na analizu u poljoprivredni laboratorij. Nakon što dobijemo rezultate možemo prije sadnje prilagoditi hranjive sastojke na željenu razinu. To se uglavnom odnosi na razinu onih komponenata koji se teško šire tlom poput fosfora i kalija.
    Na rast mladih plantaža jako povoljno utječe gnojidba stajskm gnojivom, naročito na slabijem tlu siromašnom humusom.
    Stajsko se gnojivo može primjeniti u velikoj količini, 40 – 60 tona po hektaru bez obzira na prijašnji usjev. Ta će vrsta gnojidbe osigurati tlu veliku količinu svih neophodnih mikronutrijenata i znatnu dozu humusa poboljšavajući mu tako sastav.
    Osnovni se agrotehnički tretmani vrše u dva tjedna prije sadnje. Pognojimo polje i ako je potrebno možemo ga obogatiti bacanjem do 200 kg/ha P2O5 i do 200kg/ha K2O. sve se to duboko zaore, a površina se izjednači drljačom i zaštiti od prekomjernog isušivanja.

Zaključak:

  • Prije početka sadnje treba polje očistiti od korova. To će uveliko olakšati održavanje grmova
  • Godinu dana prije sadnje treba ispitati kiselost tla i ako je potrebno provesti kalcifikaciju. Tlo treba imati ph oko 6.5.
  • U vrijeme vegetacije, a prije uspostavljanja plantaže preporučuje se posijati smjesu pokrovnica prije dubokog oranja.
  • Nekoliko tjedana prije sadnje potrebno je još jednom izvršiti analizu tla da se uravnoteži razina hranjive tvari.
  • Gnojidba stajskim gnojivom prije sadnje ima povoljan učinak na rast mladog grmlja aronije.

Sve o projektiranju i sadnji nasada aronije

Kada uspostavljate tržišnu plantažu aronije morate uzeti u obzir mnoge čimbenike; one koji se tiču okoliša i ekonomske. Prije nego počnete, napravite ekonomsku računicu uzimajući u obzir elemente poput:

  • prilika na tržištu
  • udaljenosti od najbliže tvornice za preradu
  • dostupnosti strojeva za uzgoj i berbu
  • dostupnost radnika

Svi ti faktori trebaju biti usklađeni s veličinom planirane plantaže. Proračun će izgledati će izgledati drugačije za malu plantažu koja treba opskrbiti vlastiti pogon, npr. agroturističku farmu. S malim područjem uzgoja bilo bi neekonomično kupiti berač da obere plodove i pod pretpostavkom da u blizini nema kombajna berača koji bi to mogao obaviti, morate računati na prilično skupo ručno branje.
Što je veća plantaža, to u niži troškovi proizvodnje.
Plodovi ubrani s velikih plantaža, na desetke ili nekoliko desetaka hektara, mogu se isporučiti u puno udaljenije tvornice – koriste se veliki kamioni i troškovi transporta po kilogramu su relativno mali. Isto tako troškovi održavanja velike plantaže poput košenja među redovima i branja su relativno mali jer se mogu koristiti učinkoviti strojevi koji se ne moraju kretati između malih, razbacanih plantaža.
Ako ste već odlučili uspostaviti plantažu aronije, morate ju dobro isplanirati na terenu.

  • Nije problem uspostaviti plantažu u nizinskim područjima gdje nema većih brda.
  • Na obroncima gdje plantažu namjeravate obrađivati mehanički morate paziti da padalina nije strmija nego što je dopušteno za stroj koji mislite koristiti. To je posebno važno kada berete kombajnom beračem čiji je centar ravnoteže prilično visok pa se zbog velikog bočnog nagima može izvrnuti.
  • Kod obilježavanja redova pokušajte, ako je moguće, položiti ih nasuprot smjeru vjetra koji prevladavaju. To će smanjiti isušivanje po ljetu – prvi red okrenut prema vjetru štiti će one iza njega dok će po zimi takav raspored redova dopustiti da se akumulira veća količina snijega među redovima što će smanjiti rizik od smrzavanja tla i pomoći sakupiti više vode za proljeće
  • Kod velikih plantaža i dugih redova ne zaboravite ostaviti poprečne putove svakih 300 – 400 metara za manevriranje, da se mogu uzimati sanduci s voćem bez da se svaki sanduk mora nositi na kraj plantaže. Takvi putovi su neophodni i za brz pristup i odvoženje pokvarene opreme i dostavu praznih kontenjera za voće. Trebate ostaviti i slobodan prostor na početku i kraju redova koji će omogućiti zaokretanje berača, obično oko 6 – 8 metara, ovisno o vrsti berača.
  • Razmak između redova ne može biti manji od 4 metra, a na vrhunskom plodnom tlu razmak bi se trebao povećati na 4.5 metra zbog  intezivnijeg rasta grana i većeg tereta plodova na njima zbog čega se savijaju prije branja i sužavaju prolaz za strojeve.
  • U redovima biljke bi trebalo saditi u razmaku od 0.6 – 0.7 m. Gusta je sadnja u redovima potrebna da olakša strojno branje. Grmovi trebaju u kratko vrijeme stvoriti liniju duž koje će se berač moći ravnomjerno kretati. Grmovi posađeni prerijetko u redu rastu odvojeno u svim pravcima što uzrokuje da berač za vrijeme berbe trza i oštećuje grane i ostavlja previše bobica na grmu. Kad se uspostavljaju male plantaže, od početka zamišljene za ručno branje, kao i plantaže koje zbog konfiguracije terena, npr. prestrme padine, ne dopuštaju upotrebu berača biljke se mogu saditi u redu na udaljenosti od 1 – 1.5 metara.
  • Kada se uspostavljaju velike plantaže na otvorenim područjima gdje pušu jaki vjetrovi ozbiljno razmislite i pravljenju vjetrobrana. Takvi se vjetrobrani formiraju s jednim ili dva reda drveća posađenih nasuprot smjera najčešćih vjetrova. Za postavljanje takve zaštite linije često se koristi drveće snažnog rasta poput topola i smreka. Vjetrobran se treba saditi na odgovarajućoj udaljenosti tako da ne zasjenjuje plantažu i iscrpljuje tlo uzimajući hranjive sastojke i vodu. Udaljenost između drveća koje štiti plantažu i prvog reda aronije treba biti 12 – 15 metara.
  • Ako planirate navodnjavati plantažu, osmislite sustav cijevi koje će vodom opskrbljivati prskalice. To se odnosi na glavne cijevi koje vode od rezervoara ili bunara. One trebaju biti ukopane ispod zone smrzavanja ili, ako se cijevi trebaju položiti na tlo, smjestiti ih na način da omogućavaju drenažu vode iz njih zimi da ih se zaštiti od pucanja zbog smrzavanja vode.

Zaključak:

  • Kada obilježavate redove za aroniju trebate ih pokušati služiti nasuprot smjeru vjetrova koji prevladavaju na tom području.
  • U redovima se grmovi sade u razmaku od 0.6 – 0.7 metara.
  • Kada se uspostavljaju velike plantaže vaš plan treba uključivati manevarske putove svakih 300 – 500 m da bi se olakšao transport voća i jak vjetrobran.
  • Ako će se plantažu navodnjavati osmislite raspored cijevi prije sadnje.

Sve što trebate znati o sadnici i grmu aronije

Crne bobice aronije (Aronia melanocarpa Elliot) pojavljuje se u literaturi pod različitim imenima, najpoznatije je crna oskoruša (Sorbus melanocarpa Heynhold), crna aronija (Aronia nigra Koehn) i crna kruška (Pyrus melanocarpa Wild). Njemci često koriste naziv crne jabuka bobice jer oblikom bobice sliče minijaturnim crnim jabukama.

Grm

Aronija je grm koji raste u visinu do 2 – 2.5 metra. U početku je grm kompaktan, ali se širi kako stari. Nakon desetak godina grmovi koji rastu divlje u plodnim područjima mogu doseći visinu od 3 metra. Grmovi narasli iz sjemena posebno imaju tendenciju energičnog rasta. Zbog toga se sijanje ne smije koristiti za zasađivanje komercijalnih plantaža nego samo vegetativno razmnožavanje reznice iz selekcije rasadnika. Samo tada grmovi aronije neće rasti preenergično što bi onemogućilo strojno branje.

Korijenski sustav aronije

Korijenski sustav aronije je veoma dobro razvijen i savršeno se prilagođava uvjetima tla. Na mokrom tlu s visokim kapacitetom vode biljka proizvodi plitko korijenje koje se ne širi daleko izvan oboda grma. Na siromašnom tlu s nedostatkom vode aronija se snažno širi svoj sustav korijenja. Iz zrelog, višegodišnjeg grma šire se horizontalni kosturi korijenja čiji je promjer u podnožju grma od 1.5 do 3 cm, a iz njih izrastaju korijeni prvog i drugog reda s promjerom do 0.5cm. Glavnina korijena, 80 – 90% je u dubini od 0 do 25 cm, a na siromašnijem tlu većina korijenja ide dublje od 35 – 40 cm. Samo oko 10% korijenskog sustava su vertikalni korijeni koji normalno dosežu dubinu od 1 m, ali i do 2 m na siromašnijem tlu gdje pojedino korijenje prodire i dublje.
– Tako snažan korijenski sustav omogućuje uspostavljanje plantaža aronije i na siromašnijem tlu s niskom kapacitetom vode gdje uzgoj drugog voća ne bi bio moguć.
– Korijen aronije raste brzo u proljeće (svibanj, lipanj) a onda njegova brzina rasta opada, ali u jesen, obično u rujnu, on ponovno postaje aktivan. Primjećeno je da se korijenski sustav razvija čak i u kasnu jesen i ranu zimu kada je biljka bez lišća, a tlo nije smrznuto.
– Iz tog je razloga preporučljivo uspostavljati plantaže u jesen jer će korijenski sustav aronije, aktivan i u jesen, osigurati brz i snažan početak za novu plantažu u proljeće.